ZA ARHIVE: - VideoArhiv

VideoArhiv

Udruženje građana za afirmaciju,kulture umjetnosti i komunikacije / videoarhiv@bih.net.ba

26.10.2010.

ZA ARHIVE:

Promovisana monografija Sarajevo - Moj grad, mjesto susreta (FOTO)


Monografija (foto:Denis Ruvić, radiosarajevo.ba)

U sasvim pristojno popunjenoj dvorani Doma mladih u Sarajevu, u srijedu je u 19,00h predstavljena knjiga Sarajevo – moj grad, mjesto susreta.

U promociji ove jedinstvene fotomonografije, autora Jasminka Halilovića, sudjelovali su fotografi koji su radili na knjizi: Adina Krečo, Haris Čalkić i Milomir Kovačević Strašni, kao i jedan od saradnika Nihad Kreševljaković. Na promociji je govorila i Amira Medunjanin, čija je priča o Sarajevu kao o gradu sevdaha uvrštena u ovu knjigu.


Kreševljaković, Medunjanin, Strašni, Halilović, Čalkić, Krečo (foto:Denis Ruvić, radiosarajevo.ba)

„Ovu monografiju karakterizira ono što je meni osobito drago, najdraže u ovom gradu“, rekao je Nihad Kreševljaković. „Odnos prema ljudima – dragim Sarajkama i Sarajlijama. Zbog toga mi je jako draga jedna rečenica, iz jednog turističkog vodiča, koji je izišao početkom prošlog stoljeća.

Vjerovatno je to bio jedan od prvih turističkih prospekata u Sarajevu. I tu kaže: „Dobrodošli u Sarajevo, jedan od najromantičnijih centara u ovom dijelu Evrope. Ideja o romantičnom gradu je morala proizići iz najmanje dvije stvari: romantični ljudi i arhitektonska i kulturološka različitost, na koju imamo tako mnogo razloga biti ponosni. U ovom gradu imamo jedinstvenu priliku vidjeti susret istoka i zapada, izlaska i zalaska sunca. Naše građevine, na koje smo često preponosni, možemo pronaći i u drugim gradovima svijeta. Mnogo impresivnije džamije u Istambulu, zgrade u Beču. Ali samo ovdje, kao na nekoj slatkoj maketi, jedne pored druge stoje sve zgrade. Najponosniji sam kad naš grad uspoređuju sa Jerusalemom.“


Jasminko Halilović (foto:Denis Ruvić, radiosarajevo.ba)

Jasminko Halilović je iskoristio priliku da se na promociji zahvali svima koji su omogućili da nastanak ove knjige: od sponzora, do saradnika i autora, te pročitao poglavlje iz knjige.

Za RadioSarajevo govori o jedinstvenosti ovog projekta, njegovom značaju za Sarajlije, ali i za posjetitelje, o fotografima koji su sudjelovali u nastajanju knjige, te o svojim budućim projektima.

RadioSarajevo: Često ste govorili o dinamičnosti koju imaju vodiči i slikovitosti i informativnosti koju ima monografija jednog grada. Na koji je konkretno način to kombinirano u ovoj knjizi?
Halilović: Najprostije rečeno, druge monografije su koncipirane u poglavljima, a ova knjiga je koncipirana kao šetnja kroz grad. To mu daje formu vodiča, činjenica da mi čitaoca, htio on to ili ne, tjeramo da postane svjestan kako grad izgleda, gdje se šta nalazi u odnosu na nešto drugo - tako da uključuje i neki geografski pregled, da tako kažem.

RadioSarajevo: Na koji način su četiri fotografa koja su radila na ovoj monografiji, svojim senzibilitetom, svojim afinitetima i stilom, utjecali na izgled ove monografije?

Halilović: Milomir Kovačević učestvuje samo sa jednim setom fotografija, dakle, njegovih je fotografija manje, i odnose se na prošlost, dakle, na ratni period. Te fotografije imaju veliku vrijednost, a poslužile su kao neka vrsta uvoda u glavni dio knjige. On nije u glavnoj priči „Sarajevo danas“. U toj su priči tri fotografa. Anida Krečo je po struci arhitekta, tako da su njene fotografije bazirane na arhitekturi. Zijah Gafić je fotoreporter, on ima taj neku svoju viziju da zabilježi jedan trenutak, jednu efektnu sliku. Haris Čalkić je također fotoreporter, ali on je više orijentiran na umjetničku fotografiju. On voli da mu ljudi poziraju, da ih fotografiše na različitim mjestima, u različitim ambijentima, kako bi dobio ono što želi. Napravili smo oko 5000 fotografija, i od toga odabrali oko 140 kako bismo ilustrovali ovu priču.


Posjetioci su imali priliku prelistati primjerak monografije (foto:Denis Ruvić, radiosarajevo.ba)

RadioSarajevo: Na koji način ste odabrali 16 prijatelja koji pričaju svoja iskustva i doživljaj Sarajeva?
Halilović: Tu smo išli prilično široko: svega ih je nekoliko mojih bliskih prijatelja tu uvršteno. Htio sam da obuhvatim što više ljudi koji će biti različiti generacijski i po dijelovima grada u kojima žive, po tome čime se bave u životu. Neki od tih ljudi su prijatelji Nihada Kreševljakovića, koje sam ja tu tek upoznao, tokom rada na knjizi. Htjeli smo, dakle, naći što više različitih ljudi i života, kako bismo dobili što više različitih pogleda, koji bi se, kao jedan mozaik, sklopili u priču o tome kako mladi ljudi danas doživljavaju Sarajevo.

RadioSarajevo: Knjiga je u dvojezičnom izdanju – bosanskom i engleskom. Kako zamišljaš da knjigu može doživjeti potpuni stranac, neko ko nikada nije bio u Sarajevu i ko se sa njim tek upoznaje? Rekao si da je ovo neka tvoja osobna priča, odnosno, da se radi o tvom gradu u gradu Sarajevu.
Halilović: Odnos prema ljudima, koji Nihad Kreševljaković ističe, tu je jako bitan. Mi se vrlo malo koncentrišemo na, recimo, građevine. Generacija ljudi koja je pravila ovu knjigu je mlađa, mnogo su putovali. Mi smo svjesni toga da u Parizu, naprimjer, ima dvjesto zgrada većih od naše Vijećnice. Dakle, nema potrebe da mi sad od nje pravimo neko monumentalno zdanje. Mi se više orijentišemo na život grada, na ljude, što čini našu knjigu dinamičnijom. To je upravo ono što bi stranci trebali prepoznati. Ne grad kao takav, već život grada i u gradu.

RadioSarajevo: Vaš naredni projekat je knjiga Djetinjstvo u ratu – Sarajevo,92-93. Kako napreduje rad na toj knjizi i kad bismo je mogli očekivati u knjižarama?
Halilović: Prije četiri mjeseca, započeo sam projekt Djetinjstvo u ratu, preko interaktivne stranice djetinjstvouratu.com. Pozvao sam 1600 ljudi da pošalju svoj kratki, lični odgovor na pitanje o tome šta je za njih djetinjstvo u ratu. Odaziv je bio nevjerovatan. Evo, prije petnaestak dana smo skupili svih 1600 sjećanja, koja su nam došla iz 35 zemalja svijeta. Ja sad imam masu materijala na kojima radim, koje sređujem, i nadam se da čemo uskoro imati i tu knjigu spremnu.


Haris Čalkić jedan od fotografa koji su radili na ovom projektu (foto:Denis Ruvić, radiosarajevo.ba)


Anida Krečo, fotograf u monografiji (foto:Denis Ruvić, radiosarajevo.ba)


Promocija je privukla veliki broj posjetioca (foto:Denis Ruvić,radiosarajevo.ba)

dijala,radiosarajevo.ba