MUZEJ NEVINOSTI ORHANA PAMUKA

Vijesti iz svijeta

Nobelovac Orhan Pamuk otvorio "Muzej nevinosti" u Istanbulu

Turski dobitnik Nobelove nagrada za književnost Orhan Pamuk otvorio je muzej koji je pripremao godinama i koji je inspiriran njegovim posljednjim romanom "Muzej nevinosti".

Istoimeni muzej smješten je u starom dijelu Istanbula u kome se odvija radnja Orhanovog romana o ljubavi između lijepe Fusune i bogatog Kemala.

To je istovremeno vizuelno kazivanje o životu grada na Bosforu u drugoj polovici 20. stoljeća. U muzeju su izložene razne kućne sitnice, odjevni predmeti, kino-karte, plakati za filmove koji su se tada prikaziali, rukopis romana i slično.

U nacrtu i izgradnji muzeja pomagala su mu tri arhitekta, prenosi AFP.

Pamuk je poznat kao veliki ljubitelj muzeja i redovno ih obilazi na svojim putovanjima po svijetu.

"Nikada neću zaboraviti Louvre, Prado, Britanski muzej. Ali ja se protivim tome da ti veliki državni trezori budu modeli muzeja iz budućnosti", objašnjava on svoju ideju na čijoj realizaciji je radio godinama.

"Novac koji se troši u velike, monumentalne državne muzeje treba umjesto toga da se troši u male muzeje koji govore o pojedincima. Treba podsticati i pomagati ljude da pretvaraju svoje male kuće u muzeje", kaže nobelovac.

Pamukoi muzej ima 23 izloga, a svaki predstavlja jedno poglavlje iz knjige. Predmeti u izlozima uključuju naušnice koje je Fusun izgubila zbog haljine.

Zadnji izlog predstavlja spavaću sobu u kojoj Kemal priča svoju priču naratoru romana.

Orhan Pamuk, koji je dobio Nobelove nagradu 2006. godine, rekao je da muzej također ima cilj da objasni činjenicu da su svakodnevni životi običnih ljudi jednako "dostojanstveni" kao i oni kraljeva i velikih generala i da bi se njihovi "predmeti također trebali sačuvati".

(FENA)

 
documentary
pored seada i nihada o meni se brinu još Stariša, alias Bob Guchone, Luka Perović, Stariša, MELINA KAMERIĆ, DMAJA (dopisnica iz Austro-ugarske monarhije),Žaklina E. KENEDY (ekspertica za Italiju i dopisnik iz Australije na privremenom radu u Sarajevu, povremeno Šoba nešto sroči svima, a mi objavimo, Blecker-Decker, nešto se jednostavno prepiše, a nešto objavi uz odobrenje eminentnih autora rasprostranjenih širom planete...

Komentariši